U ALMEJEN NOJ A’ALMAJT’AANIL U MÚUCH’ PÉETLU’UMILO’OB MÉXICO
Noj a’almajt’aan ts’áaba’an ojéeltbil tu Jala’ach Tsaalajil Nojlu’um tu 5 k’iinil u winalil febreero tu ja’abil 1917
U ts’ook jelbesajil ts’a’aba’an k’ajóoltbil DOF 27-05-2015
U Yáax Jo’Olts’Íibil
U Yáax Péets’el
Ti’ U Páajtalilo’Ob Wíinik Yéetel U Ya’Almajkanáanilo’Ob
U 25 Jatsts’íibil. Ku p’áatal tu k’ab Mola’ay Nojpáajtalil u tojbe’enkuunsajil le nojlu’um mu’uk’a’ankuxtalilo’, ka’alikil u táan óoltik ka jóok’ok chúuka’an yéetel ich mantats’il, ka u mu’uk’a’ankuuns U Tsikbe’enil Nojlu’um (Soberanía de la Nación) yéetel u jets’t’aan yéeybaljala’achil, tu’ux ku ch’a’ óolta’ak le keetlamilo’, u kux óolalil le ya’abkunajil náajal yéetel le meyajo’, páak’te’ yéetel jump’éel jach keet t’ox náajaltaak’in yéetel le ayik’alilo’, uti’al ka jach k’a’abetkuunsa’ak u jáalk’abil yéetel u tsikbe’enil le máako’obo’, le múuch’kabilo’ob yéetel u jaatsmanjaatsil le máako’obo’, tumen kanáanta’ano’ob tumen le Noj A’almajt’aana’. Le keetlamilo’ yaan u na’ata’al bey u múuch’besajil le ba’axo’ob k’a’ana’an uti’al ka anak jump’éel ka’anal ya’abkunajil náajale’, ka’alikil u táakmuk’ta’al le péeksajtaak’iino’ yéetel ka anak meyaj.
Le Mola’ay Nojpáajtalilo’ yaan u tukultik, u bisik u meyajil tu yóok’olal u taak’inil u nojlu’umil México, yéetel yaan u bisik regulación tu p’iis yéetel u ts’a’abal k’aj óoltbil ti’ máax u k’áato’ob tu yóok’olal le jáalk’abilo’ob ku ts’áajik le Noj A’almajt’aana’.
U jóok’ol táanil u taak’inil u nojlu’umil México yaan u múuch’ta’al, yéetel u ka’aka’ajil kaaj, kúuchil máako’ob, kúuchil kaaj yéetel u kúuchil ma’ uti’al kaaji’, mix táan u jump’íitkuunsa’al uláak’ meyaj taak’inil ku yáantik u jóok’ol táanil le Nojlu’uma’.
U kúuchil máako’ob yaan ti’ u kuuch, chéen ti’ leti’ob, le péet k’a’anan je’ebix ku ye’esik le jatsts’íib 28, kan xeet’ ti’ e Noja’almat’aana’, u Noj jala’achil Méxicoe’ yaan utia’alo’ yéetel u utsi meeyajtik je’ebix ka jets’a’ako’.
Ti’ le jatsaljaats táankaaj kun p’áatal tu k’ab, jach chéen ti’ leti’, le nojk’a’abet kúuchilo’ob jets’a’antak te’ kamp’éel xóot’ts’íib te’ tu 28 jatsts’íibil le Noj A’almajt’aana’, ba’ale’ láayli’ U Noj Jala’achil México (Gobierno Federal) kun chíikpajal bey u yuumil le mola’ayo’ob yéetel le kúuchil náajalmeyajo’ob yaan ti’ le Mola’ay Nojpáajtalilo’, bey xan le péets’meyaj meentbil tu yóok’olalo’ob je’el bix kun jets’bilo’. Tu yóok’olal u pa’atuukulil yéetel u péets’meyajil le u nojlu’um t’i’it’besajil le sakléembalcháako’, yéetel ti’ u meyajil táankaaj uti’al u máansa’al yéetel u t’i’it’besa’al u muuk’ le sakléembalcháako’, bey xan uti’al ka iilmajta’ak yéetel ka jóok’sa’ak u yiitstuun yéetel uláak’ t’abk’alakba’alo’obe’, le Nojlu’umo’ yaan u meentik le ba’alo’obo’ je’el bix u tso’olol tumen u wakp’éel yéetel u wukp’éel xóot’ts’íibil le u 27 jatsts’íibil le Noj A’almajt’aana’. Ti’ le meyajo’ob ts’o’ok u xmáanchi’ita’alo’, a’almajt’aan kun jets’ik le belbest’aano’ob yaan ba’ax u yilo’ob yéetel u tsolmeyajil, u nu’ukbesajil, bix kun meyaj, u tsolbeelankilo’ob uti’al u je’ets’el le paaklank’axt’aano’ yéetel uláak’ a’almaj meyajo’ob kun u máak’ant le u kúuchil náajalmeyajilo’ob le Mola’ay Nojpáajtalilo’, bey xan u jets’t’aanil ti’ u bo’olmeyajil le u meyajnáalo’obo’, uti’al ka u táan óolt u ma’alobmeyajil, u péeka’anmeyajil, u saj óolalil, u ya’abnáajalil, u sáasmeyajil yéetel u ts’a’abal ojéeltbil le xuptaak’ino’, yéetel u tuukulil ka ma’alobkuunsa’ak bix u meenta’alo’ob, ka’alikil u jets’ik le uláak’ meyajo’ob ku béeytal u meentiko’obo’.
Bey xan yaan u béeytal u meyaj chéen leti’ wáaj yéetel múuch’ kaajo’ob yéetel ma’ uti’al kaaji’, je’el bix u ch’a’at’antik le a’almajt’aano’, uti’al u ts’a’abal k’aj óoltbil yéetel u yutsil tsolik le péet jach k’a’ana’an uti’al u jóok’ol táanilo’.
Yéetel u chuuntuukulil keet kajtalil, ya’abnáajalil yéetel mantats’ mu’uk’a’ankuxtalile’, yaan u yáanta’al yéetel u túulch’inta’al u kúuchil náajalmeyajilo’ob le jatsaljaats kaaj yéetel le ma’ uti’al kaaj ti’ le náajalilo’, ka’alikil u tojtáanta’alo’ob ti’ le jejeláas ba’alo’ob kun jets’t’antbil tumen le ba’axo’ob k’a’abet te’ kaajo’ yéetel ti’ bix kun k’a’abetkuunsbil, uti’al u yáanta’al tuláakal kaaj, u ba’alubáaj le náajalmeyajo’obo’, ka’alikil u kanáanta’al ma’ u xu’ululo’ob yéetel tak le sijnáal kúuchilo’.
A’almajt’aan kun jets’ik le nu’ukulil uti’al u séebtal le múuch’tsolmeyaj yéetel ka nojochchajak le meyaj taak’inil ti’ le múuch’ kaajo’: ti’ ejidos, u múuch’kabil meyajnáalo’ob, áantajo’ob, kaajo’ob, kúuchil meyaj tu’ux ya’ab wáaj chéen uti’al meyajnáalo’ob, bey túun xane’, ti’ tuláakal múuch’ mola’ay kaaj uti’al u náajmal, t’i’it’besajil yéetel u xup náajmal yéetel le áantajo’ob jach k’a’ana’antako’.
A’almajt’aan kun líik’sik u yóol yéetel u kanáantik le péekbal náajalil kun u meent le wíiniknáalo’obo’, yéetel yaan u táakmuk’tik le ba’axo’ob k’a’ana’an uti’al ka jóok’ok táanil le jatsaljaats kúuchil ma’ uti’al kaajo’ yéetel ka áantajnak ti’ le nojlu’um mu’uk’a’an náajalilo’, ka’alikil u táakmuk’tik le keetlamilo’ yéetel u jets’k’a’abetkuunsik jump’éel nojlu’um almejenil uti’al le mantats’ mu’uk’a’an its’atmeyajil kun u táakbes jatsaljaats yéetel péetkaaj kúuchilo’obo’, je’el bix u je’ets’el tumen le Noj A’almajt’aana’.